Rano jutros, iznenada, u 73. godini života umrla je naša sugrađanka, spisateljica Katica Madžar.

Katica Madžar rođena je 8. ožujka 1951. godine u Kninu. Bila je studentica Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu kada je 30. srpnja 1975., u dobi od 24 godine, iznenada ostala nepokretna. Uzrok i prava dijagnoza njezine bolesti ni danas nisu poznati.

Gotovo četiri desetljeća o njoj se s ljubavlju brinula majka, sve do 2014. godine, kada su zajedno preselile u Dom za starije osobe u Kninu. Nakon majčine smrti 2017. godine teško obolijeva od obostrane upale pluća koju jedva preživljava.

Svoje dnevničke zapise, koje je godinama vodila, zahvaljujući nećakinji Vedrani Madžar, prvi put predstavlja javnosti u prosincu 2023. godine.

Na inicijativu Narodne knjižnice – Knin, Vedrana Madžar 2024. godine pretipkava rukopis, čime započinje proces nastanka knjige “Sve je onako kako mora biti” koja je objavljena i promovirana u travnju 2025. godine.

Katičin mir i snaga duha u prihvaćanju sudbine potiče one koji su čitali njenu knjigu na razmišljanje i na preispitivanje vlastitih životnih postulata i ideja što bi život i sreća uistinu trebali biti. Njena knjiga ima i terapeutsku moć – može biti oslonac i melem svima koji se nađu u teškim životnim situacijama.

Najbolje je Katičinu knjigu opisala njena urednica Jelena Lojić Pokrovac. Donosimo samo dio predgovora:

“Postoje knjige koje ostavljaju trag u nama, ne zbog svoje duljine ili velikih riječi, već zbog tihe, gotovo neprimjetne snage kojom nas obuhvate. ‘Sve je onako kako mora biti’ Katice Madžar upravo je takva knjiga – nenametljiva, a monumentalna u svojoj poruci. Ovo je knjiga života – knjiga o prihvaćanju, poniznosti, strpljenju i ljubavi. Ova knjiga svojim stilom i sadržajem predstavlja vrijedan doprinos hrvatskoj književnosti. I premda knjiga možda nije obimna, njezina snaga izbija iz svakog retka. Ovo je djelo koje ostavlja trag, koje nas mijenja.”

Knjiga je predstavljena 23. 4. prošle godine na Svjetski dan knjige. Bio je to događaj za pamćenje, prepun emocija i dobre energije i bilo je to najposjećenije predstavljanje knjige u prostoru kninske knjižnice – ikada. A knjiga je rasprodana u roku od 24 sata.

Nažalost, devet i pol mjeseci nakon promocije knjige, Katica nas je napustila. Knin je zadužila svojom veličanstvenom knjigom, a sve nas koji smo je poznavali svojim osmijehom, dobrotom, blagošću i snagom duha.

Ako postoji raj, ne poznajem nikoga tko je više zaslužio biti u njemu.

Stariji ljudi se sjećaju kad je Ivan Gudelj 1985. godine protiv Dnjepra u Kupu UEFA odnio i suparničkog igrača i metar kubni terena i krticu s obitelji i zabio gol za Hajduk. Oni još stariji se sjećaju – kad je bubnjar grupe The Who Keith Moon uništio i zapalio bubnjeve na kojima je odsvirao sjajan koncert.

E, Robert Kurbaša je večeras odnio i metar kubni terena i zapalio bubnjeve i zabio gol i ostavio srce na terenu. Kad glumac to napravi, a posebno kad to radi u monodrami prema prozi Tina Ujevića – progovarajući o smislu, o ljubavi, o ženi, o vlastitoj dobroti i lošoti (da upravo sam izmislio riječ) – onda su oni u publici koji su svjedočili ovome – sretnici.

Sjajni glumac Robert Kurbaša je nakon predstave izgledao kao netko tko je iskopao pedeset metara kanala – apsolutno iscrpljeno, a ljudi koji su odlazili s predstave imali su smiješak na licu.  Što ti je život…

Potresnu temu o stradanju djece tijekom opsade Sarajeva iznijela je večeras u knjižnici Sarajka Mensura Burridge, na tipičan sarajevski način, istovremeno i duboko emotivan i tužan, ali s druge strane i – duhovit i humorističan. Valjda je tako nešto moguće samo kad se radi o Sarajevu i Sarajlijama.

Mi, djeca Sarajeva naziv je knjige koju je Mensura predstavila i o kojoj je pričala s kninskom publikom vrativši nas sve skupa u nešto što smo svi očito potisnuli i izgurali iz sjećanja.

I ta djeca, akteri opsade – također su sve to potisnuli, nikad ne pričaju o opsadi i prave se da se to nikad nije dogodilo. No, Mensura ih je okupila da im ta sjećanja istrgne iz zaborava i pretoči ih u moćnu knjigu koja će ostati opomena za buduće generacije, a nadam se i obvezno lektirno štivo za učenike na ovim prostorima.

BELETRISTIKA:

1. Rum, Etaf. Žena nije muškarac. Zagreb : Petrine knjige, 2025.
2. Ypi, Lea. Slobodna : odrastanje na kraju povijesti.  Zagreb : OceanMore, 2025.
3. Melashvili, Tamta. Kos kos kupina. Zagreb : Hena com, 2025.
4. MacFadden, Freida. Dečko : je li on muškarac tvojih snova ili tvoja najgora noćna mora? Zagreb : Egmont, 2025.
5. Perrin, Valerie. Oni koje nitko ne posjećuje. Zagreb : Sonatina, 2025

PUBLICISTIKA:

1. Gubina, Marijan. 260 dana. Osijek : Auxilium, 2014.
2. 501 mjesto koje morate posjetiti. Zagreb : Profil international, 2007.
3. Stieber, Andreas. Europske prijestolnice. Zagreb : Mozaik knjiga, 2010.
4. Lijepa naša Hrvatska. Zagreb : “Marin Držić”, 1994. 
5. Opačić, Vid Jakša. Nezaboravni izleti Hrvatskom. Zagreb : Mozaik knjiga, 2012.

DJECA I MLADI:

1. Kinney, Jeff. Gregov dnevnik : kronike Grega Heffleya. Zagreb : Mozaik knjiga, 2023.
2. David, Erica. Ana i Elza : čarolija i sjećanja. Zagreb : Egmont, 2016.
3. Polak, Sanja. Drugi dnevnik Pauline P. Zagreb : Mozaik knjiga, 2010. 
4. Jackson, Holly. Dobra cura, zla krv. Zagreb : Egmont, 2024.
5. Pilić, Sanja. Maša i muzej. Zagreb : Mozaik knjiga, 2014. 

U Narodnoj knjižnici – Knin večeras je otvorena izložba Zidnih novina, koja kroz temu „Sjećanja na kninski rock & roll“ oživljava bogatu i živu glazbenu prošlost grada. Izložba je dio projekta Zidne novine / Demokratizacija kulture sjećanja u Kninu / 2025.

Postav okuplja fotografije, zapise i osobne priče Kninjana i Kninjanki koji su sudjelovali u stvaranju lokalne rock scene, ali i onih koji su je pratili i pamte kao važan dio identiteta grada. Materijali su prikupljani tijekom susreta s građanima održavanih tijekom protekle godine.

Posebnu vrijednost izložbi daje činjenica da su urednici Zidnih novina učenici Srednje škole Lovre Montija Knin, koji projekt realiziraju u suradnji s Narodnom knjižnicom Knin i umjetničkom organizacijom Otvoreni likovni pogon, dok je nositelj projekta Udruga Porta.

Izložba ostaje otvorena za posjetitelje do 22. veljače.

Narodna knjižnica – Knin izdala je Meteorološki godišnjak grada Knina za 2025. godinu.

Godišnjak se može preuzeti u našoj digitalnoj zbirci koja se nalazi na našoj internet stranici.

U Meteorološkom godišnjaku se za sve dane u godini nalaze srednje dnevne temperature, maksimalne dnevne temperature, minimalne dnevne temperature, sijanje sunca u satima (dnevne insolacije) te dnevne oborine.

Osim tih podataka u godišnjaku se nalaze i autorske fotografije. No ovaj put ne kninskih pejzaža, kao do sad – nego ljudi. Riječ je o portretima fotografiranima u ambijentima Knina.

Meteorološki godišnjak grada Knina za 2025. godinu dio je serijske publikacije Godišnjak grada Knina. Na traženje Narodne knjižnice – Knin meteorološki podaci korišteni u ovom godišnjaku dostavljeni su od strane Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Godišnjak je uredio Ivica Šimić čije su i fotografije, a grafički ga je obradio Mićo Samardžija.