Na večerašnjem susretu Čitateljskog kluba raspravljalo se o romanu Eileen, prvijencu američke autorice Ottesse Moshfegh, najavljivanom kao stravično smiješnom. No, sudeći prema dojmovima naših članica, knjiga je na kraju bila samo stravična!

Iako uvod obećava zanimljivu priču i otvara pitanja koja potiču na razmišljanje, druga polovica romana ostavlja dojam isforsiranosti, a pojedine događaje teško je povezati s vremenom u koje je radnja smještena. Početna očekivanja tako su se postupno pretvorila u razočaranje.

Ipak, roman otvara važne i nimalo jednostavne teme. U središtu je Eileen, duboko nesretna protagonistica koja se bori s depresijom, zanemaruje samu sebe i teško pronalazi svoje mjesto u svijetu. Njezina emocionalna zapuštenost i unutarnja borba nisu nam strane ni danas, jer takva se stanja, nažalost, mogu prepoznati i u ljudima oko nas. Pedofilija i emocionalna manipulacija dodatne su teške teme koje se provlače kroz roman i svakako zaslužuju pozornost.

Unatoč zanimljivim pitanjima koja roman otvara, ovo je prvi put da su se članice gotovo jednoglasno složile kako knjigu ne bi preporučile.

Zanimljivo je da je “Eileen” 2016. godine osvojila nagradu PEN/Hemingway za najbolji debitantski roman, a iste je godine bila i u užem izboru za prestižnu nagradu Man Booker. Prema romanu je 2023. snimljen istoimeni psihološki triler, u kojem glavne uloge tumače Thomasin McKenzie kao Eileen i Anne Hathaway kao Rebecca.

Knjiga ili film? Možda je najbolje da se sami uhvatite ukoštac s ovom pričom i donesete vlastiti sud.

U Mjesecu hrvatske knjige večer smo zaokružilI književnim iznenađenjem – knjigom “Zašto nisam naučila kuhati” Slavenke Drakulić.

O autoru

Autor romana Ante Bule rođen je u Kninu 11. prosinca 1942., a kršten u crkvi sv. Ante 2. siječnja 1943. pa mu je taj datum upisan kao dan rođenja.

Studij elektrotehnike završio je u Splitu u travnju 1967. godine.

U listopadu 1968. godine zaposlio se u Brodogradilištu Split. Ondje je do 1974. radio kao inženjer, a onda sve do 1995. kao direktor u više radnih organizacija unutar Brodosplita.

Četiri godine bio je član Izvršnog odbora Nogometnog kluba Hajduk Split.

Oženio se u srpnju 1966., kao apsolvent i sa suprugom dobio kćer i sina koji su mu podarili tri unuke i dvije praunuke.

Ovo mu je prva knjiga.

U prostoru Stare knjižnice danas je održana dječja kazališna predstava „Sretna priča jednog medvjedića” u izvedbi Malog teatra.

Ova topla i razigrana predstava razveselila je najmlađu publiku, a veliko zanimanje za istu potvrdilo je još jednom da Kninu ne nedostaje ljubavi prema kazalištu za djecu.

Riječ je o plišanom mjuziklu za cijelu obitelj koji kroz priču o jednom medi progovara o odrastanju, prijateljstvu, zaboravu i potrazi za vlastitim mjestom u svijetu.

Predstava je održana u organizaciji Udruge Atribut i Narodne knjižnice – Knin, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Večeras smo, u sklopu našega jesenskog programa, pogledali “Brezu”, filmski klasik Ante Babaje nastao prema istoimenoj noveli Slavka Kolara. U Mjesecu hrvatske knjige teško je zamisliti prikladniji izbor, djelo koje povezuje hrvatsku književnu baštinu i filmsku umjetnost, a svojim temama i danas potiče na razmišljanje.

Mnogi su “Brezu” zasigurno već gledali, neki možda i više puta. No, zahvaljujući suradnji s Hrvatskom kinotekom Hrvatskoga državnog arhiva, filmovi koje prikazujemo u našoj knjižnici digitalno su restaurirani, pa ih imamo priliku doživjeti u obnovljenom izdanju, s više pažnje posvećene slici i zvuku.Mogli bismo reći da je stvar jednostavna: mi pripremimo program, a vi odlučujete hoćete li doći.

Ipak, stvaranje publike u kulturi nije tako jednostavno. Publika se ne podrazumijeva, ona se stvara, njeguje i okuplja, susret po susret. Za to smo odgovorni svi, mi koji programe osmišljavamo i vi koji im svojim dolaskom dajete smisao.

Ovoga puta za nešto veću posjećenost zahvalu upućujemo Nadi Jakovčević, profesorici književnosti, čiji nas entuzijazam i predanost vlastitom pozivu podsjećaju koliko su važni ljudi koji i dalje s iskrenim zanimanjem prenose ljubav prema književnosti i umjetnosti.

Potresna priča o nježnoj seoskoj djevojci Janici koju uništavaju primitivni uvjeti života i surovost međuljudskih odnosa. Ona je odbačena i neshvaćena od svog muža Marka Labudana, a suosjećanje nalazi jedino kod seoskog osobenjaka Jože Svetog. No, to nije dovoljno za opstanak u sredini gdje je nježnost nedopustiva slabost i sramota…

Modernistički klasik Ante Babaje Breza, cijenjen jednako od publike i kritike, upečatljivi je spoj naturalizma i estetizirane fotografije inspirirane naivnim slikarstvom, a zbog ovakvog prikaza folklornih elemenata često se film uspoređuje s djelima Sergeja Paradžanova. Emocionalno vrlo dramatičan, film razvija Babajine tipične motive egzistencijalne tjeskobe, neprilagođenosti okolini i opsjednutosti prolaznošću. Ističe se upečatljiva ekspresivna gluma Fabijana Šovagovića i Bate Živojinovića te, njima suprotna, privlačna samozatajnost slovenske glumačke debitantice, manekenke Mance Košir. Film je na Pulskom filmskom festivalu 1967. u žestokoj konkurenciji osvojio Srebrnu Arenu, Zlatnu arenu za mušku ulogu (Bata Živojinović) i nagradu za snimateljski rad (Tomislav Pinter).

Besplatne ulaznice preuzmite u knjižnici.

Ova filmska večer realizira se kao gostujući program Hrvatske kinoteke Hrvatskog državnog arhiva.

Iako smo danas okruženi morem informacija, čitanje nije izgubilo na važnosti – naprotiv, čini se da nam je potrebnije nego ikada. Ono nam omogućuje stjecanje novih znanja, obogaćuje rječnik, potiče maštu i kritičko razmišljanje te nas uči strpljenju i sabranosti.

Ljubav prema pisanoj riječi ne razvija se uvijek spontano, već ju je potrebno njegovati od najranije dobi. Zato je važno kod djece poticati znatiželju, razvijati zanimanje za knjige i otkrivati im radost čitanja. Upravo je s tim ciljem nastala knjiga „Promisli pa kaži“, prva samostalna knjiga autorice Ljerke Teskere.

Ljerka Teskera po struci je nastavnica predškolskog odgoja, a tijekom svojega profesionalnog rada djelovala je i kao odgojiteljica u vjeri te odgojiteljica u programu ranog učenja engleskoga jezika. Živi i radi u Kninu. Kao suautorica dosad je objavila dvije knjige za djecu: „Sunce, vrati se!“ i „Roda i voda“.

Promocija knjige „Promisli pa kaži“ održat će se 15. listopada u prostoru Stare knjižnice, s početkom u 18 sati.

Totalni „Woodstock“ u knjižnici večeras. Publika je zauzela sve raspoložive stolice, sve raspoložive stepenice… Sreća pa nema lustera.

Da je postojala neka muha u knjižnici – itekako bi se čula večeras jer su svi s velikom pažnjom i zanimanjem slušali našeg Kninjanina Igora Čoku koji je predstavljao svoj roman „Mojom stranom ulice“.

Pokušao je Igor objasniti da postoje čudni ljudi – kojima je kulturni i umjetnički identitet bitniji od etničkog i kojima je slobodarstvo (čitaj: rock and roll) bitnije od bilo koje druge vrijednosti.

I koji su u vremenu rata zauzeli antiratni stav. A to je kao da u vrijeme velikog potopa staviš sušiti veš. Ili kao da avion gađaš praćkom.

Pokušao je Igor objasniti sebe i sve ostale slične ljude koji su se otisnuli od krda u vremenu kad je za to trebalo najviše hrabrosti i ludosti.

Objasniti i sebi i drugima – jer ovakve knjige su oblik katarze. Katarza je bila i njegova nagrađivana knjiga fotografija „Život u limbu: knjiga ožiljaka“, a sada ju je dovršio kroz roman „Mojom stranom ulice“. I rekao je večeras da je to – to, da sada zaključava Pandorinu kutiju (katarze) i baca ključ u more (ili u Krku, ne sjećam se).

Igor sutra u Splitu zajedno s velikim norveškim piscem Jo Nesbø-om predstavlja svoj roman kojega možete posuditi u kninskoj knjižnici.